14.09.2022

Što je makrobiotička prehrana i može li pomoći u borbi s celijakijom?

Kada se pojavi bolest (poput celijakije), mnogi se okrenu alternativnim načinima života i prehrane kako bi umanjili neugodne simptome koje bolest izaziva. U slučaju celijakije, cilj je poboljšati probavu i umanjiti bolove. Makrobiotika je jedan od alternativnih načina života koji dobiva na popularnosti, iako je sam pokret star već oko sto godina!

Makrobiotika nastala je u Japanu na početku 20.stoljeća, a popularizirala se na zapadu krajem istog stoljeća. Glavnina makrobiotike je hrana te se ona prvenstveno deklarira kao dijeta, ali makrobiotika je zapravo način života i uključuje vrlo pozitivnu životnu filozofiju. Cilj makrobiotičkog načina života je postizanje balansa između dviju životnih energija – yina i yanga. Smatra se kako se postizanjem harmonije unutar tijela mogu izliječiti sve bolesti (pa čak i one kronične i neizlječive – poput karcinoma) i značajno produžiti životni vijek, kao i poboljšati sveukupna kvaliteta života.

Ono što makrobiotika u tijelu izaziva je izbacivanje toksina i pročišćavanje organizma, što se postiže kontrolom unosa namirnica i njihovim pažljivim odabirom. Izbacivanje toksina iz tijela kod svakoga se manifestira drugačije te uvelike ovisi o prijašnjem životnom stilu pojedinca. Kod nekih neće biti osjetnih simptoma, dok drugi mogu osjetiti nelagodu i povremene bolove u trbuhu – ali sve je to dio procesa čišćenja. Smatra se kako hrana ima svoju svojstvenu energiju, te ukoliko npr. jedemo previše uz premalo kretanja – nakupljati će nam se višak energije, i obrnuto. Tada dolazi do disbalansa koji izaziva razne poremećaje u tijelu, ali i umu.

Načela makrobiotičke prehrane su sljedeća: većinski dio svakodnevnih obroka trebale bi sačinjavati ekološki uzgojene, integralne žitarice (50%-60%), zatim svježe i organski uzgojeno povrće (25%-30%), i ostatak čine mahunarke i morske alge (5%-10%). Preporuka je da je barem jedan obrok dnevno u obliku juhe i sadrži proizvode poput miso paste ili neki fermentirani proizvod od soje, dok se povrće preporuča konzumirati u svakom obroku i čim je moguće češće u sirovom obliku. Na tjednoj razini, nekoliko puta tjedno trebalo bi konzumirati orašaste plodove i sjemenke, svježu ribu i prirodne biljne zaslađivače (npr. rižin sirup). Također, velika važnost je pridata i količini obroka, koja mora biti umjerena i hrana mora biti temeljito i svjesno prožvakana. U prijevodu, proces jedenja treba bi biti dovoljno spor da imamo vremena temeljito prožvakati hranu i na vrijeme shvatiti kada smo pojeli dovoljno kako ne bi došlo do prejedanja.

Možda ste mogli zamijetiti koje se namirnice tijekom makrobiotičke dijete ne konzumiraju, ali popis je sljedeći: meso, jaja, mliječni proizvodi i svi proizvodi koji sadrže rafinirani šećer, konzervanse i aditive, kao ni stimulirajuća pića – kofein i alkohol. Tijekom ovakve prehrane mogući su deficiti nekih vitamina i minerala (vitamina D i B skupine, kalcij), stoga se ne preporuča trudnicama, dojiljama, maloj djeci i adolescentima.

Dakle – makrobiotika i celijakija?

Kao što ste mogli primijetiti, glavninu makrobiotičkih obroka čine cjelovite žitarice, zbog čega bi vjerovatno većina ljudi na bezglutenskoj prehrani odustala od makrobiotike. Ipak, moguće je kombinirati ove dvije vrste prehrane, a evo i zašto:

1.) Žitarice

Gluten je protein koji se izvorno nalazi u pšenici i raži, a kao posljedica unakrsne kontaminacije i zob može sadržavati tragove glutena. Isključivši ove žitarice i sve njihove proizvode, ostaju nam sve druge integralne žitarice cjelovitog zrna, koje mogu biti uzgojene na ekološki način kakav makrobiotika propisuje: smeđa i crvena riža, heljda, kvinoja, proso, amarant, kukuruz i zob ukoliko kupujemo od provjerenih proizvođača. Trebala bi se izbjegavati konvencionalna bijela riža, te svaka druga žitarica oljuštenog zrna zato što se u makrobiotici smatra kako je tim žitaricama poremećen balans životne energije, te ukoliko konzumiramo takve žitarice jednako će se dogoditi i nama u tijelu.

2.) Povrće

Druga najbitnija skupina namirnica u makrobiotici jest svježe povrće, koje će tijelo opskrbiti sa dovoljnom količinom vlakana, vitamina i minerala. Ono koje se preporuča konzumirati svakodnevno je kupus, brokula, cvjetača, kelj, blitva, luk i bundeva. Ostalo povrće, a posebice gomoljasto i korijenasto (poput cikle i krumpira), te rajčica i tikvica ne preporučaju se jesti. Ipak, treba uzeti u obzir kako su ova primarna načela makrobiotike porijeklom iz Japana i prilagođena njihovoj kulturi i njihovim srodnim namirnicama. Zapravo je najbitnije jesti organski i lokalno uzgojene namirnice, stoga je većina povrća sasvim preporučljiva i trebalo bi se jesti u čim manje obrađenom obliku, uz upotrebu čim jednostavnijih začina (ako se uopće i upotrebljavaju).

Gledajući ovu skupinu, za oboljele od celijakije ili intolerancije na gluten nema straha – zato što u povrću nema glutena. Čak štoviše, preporučljivo je jesti čim više povrća upravo zbog vlakana koja potiču zdrav rad crijeva i cjelokupne probave.

3.) Alge, miso i soja

One su još jedna namirnica svojstvena Japanskoj kulturi, iako ih možemo pronaći i na našem tržištu. Alge su prepune životne energije i minerala, a najbolje ih je jesti u salati uz obilne količine povrća ili u juhama. Miso pasta je proizvod koji se dobiva fermentacijom soje, a svi fermentirani proizvodi bogat su izvor dobrih i živućih bakterija koje pomažu regulirati probavu. Uz miso pastu, može se jesti i sojin umak ili tempeh (oboje proizvodi dobiveni fermentacijom soje) i tofu (sir od soje). Soja je vrlo zdrava mahunarka bogata mineralima i proteinima, a fermentacijom se njen odličan nutritivni sastav još više obogaćuje.

Ipak, za miso pastu i sojin umak moramo naglasiti kako postoji šansa da sadrže gluten, stoga je njih bolje izbjegavati ili pažljivo čitati deklaraciju o proizvodu.

Kao što vidite, moguće je pratiti makrobiotička načela prehrane paralelno s životom bez glutena. Makrobiotika dobar je odabir za svakoga, a ukoliko bolujete od celijakije ili intolerancije na gluten – čak će vam i olakšati, zato što na popisu namirnica nema rafiniranih i prerađenih proizvoda u čijoj se obradi često koristi gluten kao zgušnjivač ili ječmeni slad.

U nastavku donosimo jednostavan, bezglutenski, makrobiotički recept za ručak ili užinu:

Salata od tofua i heljde

Sastojci:

1 komad čvrstog tofua

200 g heljde

Oko 250 g svježeg kupusa

1 manja brokula (ili pola veće)

Začini: sol, svježi vlasac, maslinovo ulje, malo rižinog octa

Postupak:

Tofu prvo dobro posušite papirnatim ubrusom ili čistom krpom, dok ne upije većinu vode. Zatim ga raskomadajte na veće komade i kratko popržite na maslinovom ulju, uz dodatak soli. Heljdu skuhajte prema uputstvima (najčešće oko 20-ak minuta). Brokulu nakidajte na manje cvjetove te kratko kuhajte na pari ili blanširajte.

Sve sastojke pomiješajte u zdjeli i držite u frižideru. Ova salata može biti obrok sama po sebi, ili prilog nekom lakšem glavnom jelu.

Izvori:
https://lovehealscancer.org/cancer-care/macrobiotic-diet/
https://vitamini.hr/hrana-i-zivot/top-dijete/makrobioticka-prehrana-1440/
https://krenizdravo.dnevnik.hr/prehrana/makrobiotika-osnovni-principi-prehrane
https://www.fitness.com.hr/prehrana/nutricionizam/Makrobiotika-definicija-principi-recepti.aspx
https://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/makrobioticka-prehrana
https://shimacrobiotics.org/macrobiotic-gluten-free/
http://www.crazy-cucumber.com/japanese-style-macrobiotic-bowl/
https://macrobiotics.org.uk/summer-salad-with-tofu/

Podijeli članak
Cookie

Ne dopusti da ti prođe baka s kolačima!