16.11.2022

Svjetski dan dijabetesa – edukacijom o prehrani pomognimo sebi i drugima

Svjetski dan dijabetesa obiježava se 14.studenog, a ovogodišnja tema je poticanje edukacije o dijabetesu. Malo više o ovoj temi, ali i o tome koliki zapravo utjecaj na zdravlje ima naša prehrana – pročitajte u današnjem blogu.

Dijabetes je poznatiji kao šećerna bolest, a pravi razlog tome, suprotno generalnom mišljenju, nije šećer sam po sebi, već povišena razina glukoze u krvi zbog smanjene (ili zaustavljene proizvodnje inzulina. Inzulin je hormon kojeg proizvodi gušterača te ukoliko je njena funkcija narušena dolazi do pojave šećerne bolesti.
Razlikujemo dijabetes tip 1 i tip 2. Tip 1 je rijeđi oblik, te njega karakterizira potpun prestanak proizvodnje inzulina i najčešće nema veze s vanjskim čimbenicima već se osoba rodi s tom bolešću. S druge strane, dijabetes tip 2 učestaliji je i može biti genetski prenosiv (ukoliko netko iz bliže obitelji od njega boluje) ili uzrokovan vanjskim čimbenicima – prehranom i načinom života.
„Sve što putem hrane unosimo u organizam, gradi nas i mijenja, a o tome što smo unijeli ovisi naša snaga, naše zdravlje i naš život.“ – Hipokrat.

Šećer ima indirektnu povezanost sa dijabetesom na način da naglo podiže razinu šećera (glukoze) u krvi za što je potreban inzulin da ju regulira i vrati u normalu. Ipak, konvencionalni bijeli šećer nije jedino što remeti razinu šećera u krvi – važnu uogu imaju i način prehrane, kao i način života. Dakle, i regularna tjelesna aktivnost je važan igrač u cijeloj ovoj priči.
Prehrana bogata zasićenim mastima, nezdravim ugjikohidratima, konzervansima i sličnim nezdravim sastojcima uzrokuje disbalans u našem organizmu na mnogim područjima: mogu biti uzročnici hipertenzije (visokog krvnog tlaka), potaknuti razvoj dijabetesa, dovesti do pretilosti (koja sa sobom nosi druge probleme), dovesti do problema s probavom itd.


Zašto kažemo da naše zdravlje ovisi o našoj prehrani?
Nakon što smo ukratko nabrojali kako nam sve hrana može uzrokovati probleme u pogledu zdravlja, osvrnuti ćemo se i na načine na koje nam hrana može pružiti podršku u održavanju dobre zdrastvene slike. Postoje dvije glavne sastavnice hrane koje ju čine vrijednom za naš organizam, a to su hranjive tvari i nutritivna vrijednost.
Nutritivna vrijednost je kalorijska vrijednost hrane koja se sastoji od ugljikohidrata, bjelančevina i masti. Ovisno o izboru hrane, masti mogu biti zasićene i nezasićene, dok ugljikohidrati mogu biti „dobri ili loši“. Hrana bogata zasićenim mastima može dovesti do raznih problema, primjerice začepljenje krvnih žila ili nakupljanje masti.
Isto je i sa ugljikohidratima, koji imaju ulogu opskrbljivanja tijela brzo oslobađajućom energijom, ali je razlika što „loši“ ugljikohidrati uzrokuju nagle skokove i jednako nagle padove energije – zbog čega često „samo odjednom“ osjetimo val umora.

Bjelančevine (proteini) izgrađuju stanice, posebice u mišićima. Razlikujemo ih (najčešće) prema tome koliko se lako apsorbiraju tijekom procesa probave. Teško razgradljivi proteini dulje se zadržavaju u želucu i crijevima te time uzrokuju disbalans.
Primarna je uloga nutritivnih vrijednosti hrane da našem tijelu da energiju (hrane ga) potrebnu za obavljanje svih svojih procesa, uključujući i borbu protiv bolesti, dok nekvalitetna hrana zapravo remeti te procese ponajviše time što našem tijelu zapravo „krade“ energiju i izaziva nakupljanje toksina u tijelu.


Pod hranjive tvari podrazumijevamo vitamine, minerale, vlakna i ostale tvari koje nemaju kalorijsku vrijednost, a doprinose kvaliteti hrane. Vitamini i minerali najčešće direktno sudjeluju u procesima u tijelu i pospješuju njihovo uspješno obavljanje. Dakle, kada kažemo da je vitamin C dobar za imunitet, a kalcij za jačanje kostiju – to zaista i mislimo! Jedan od najboljih primjera je i željezo, koje kisik veže na sebe i time pomaže proširiti ga svuda po tijelu.
Nadalje, vlakna imaju drugu ulogu – potiču pravilnu i efikasnu probavu hrane. Nepravilno probavljena hrana dugo se zadržava u crijevima, a moguća je čak i nepravilna apsorpcija vitamina i minerala.

Potrebno je svoj svakodnevni jelovnik obogatiti svježim voćem i povrćem, orašastim plodovima, mahunarkama, cjelovitim žitaricama i namirnicama poput jaja i ribe. Za svoje zdravlje i svoju dobrobit moramo se truditi svaki dan kroz promišljanje o hrani koju jedemo i težiti da jedemo hranu koja će našem tijelu pružiti snagu umjesto da ju oduzima i pomoći nam da izgradimo dovoljno jak organizam da se izbori protiv svih potencijalnih prijetnji i izazova. Dijabetes tipa 2 moguće je preduhitriti kvalitetnom prehranom, ali i regulirati njegove simptome ukoliko se on ipak pojavi.

Izvori:

https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/kardiovaskularno-zdravlje/524
https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/hrana-i-zdravlje/300
https://provitality.ba/vaznost-prehrane/
https://ultrazvuk-tarle.hr/dijagnostika/zagreb/zdrava_i_uravnoteena_prehrana
https://poliklinika-mazalin.hr/blog/kako-prehranom-utjecati-na-zdravlje/
https://gymbeam.hr/blog/sto-je-zdrava-prehrana-i-kako-nauciti-jesti-zdravo/

Podijeli članak
Cookie

Ne dopusti da ti prođe baka s kolačima!